Ave Philosophy! Morituri te salutant!

Blog grupe filozofa

Pitagora i pitagorejci (571.-496. god. p.n.e.)

ivanpetrovic | 09 Avgust, 2008 15:25

Opšte je poznato da je Pitagora jedan od najpoznatijih matematičara svih vremena. Retke su osobe koje ne znaju njegovu teoremu. Ipak, Pitagora je jedan od presoratovskih filozofa o kome se najmanje zna jer je njegovo učenje bilo tajna koje je bilo prenošeno samo unutar bratstva pitagorejaca. Takođe, on nije ništa lično napisao, svi spisi koji su nađeni su napisani od strane članova bratstva. Nesumnjivo je da sve što su napisali potiče od samog Pitagore, tako da se tumačeći te spise, tumači i sam Pitagora. Bratstvo je kao takvo imalo svoja, prilično stroga i neobična, pravila. Postojala su pravila odevanja, ponašanja, ishrane. U bratsvu pitagorejaca su, prvi put u istoriji, žene imale jednaka prava kao muškarci! Ljudi koji su živeli pitagorejski način života su izučavali muziku, matematiku, astronomiju, lečenje. Živeli su na način, koji je kasnije Aristotel nazvao teorijski, istraživački način života.

U izučavanju muzike pitagorejci su prvi otkrili da se u zavisnosti od dužine strune dobija određena visina tona. Uz pomoć toga su odredili odnose među tonovima (intervale), koje su podelili na konsonante i disonante. Konsonantnim tonovima su nazvali prijatnie, skladnie tonove i u nih su ubrajali kvantu, kvintu i oktavu. Ostale tonove su smatrali neskladnim, nesglasnim (disonante). Pitagorejci su takođe otkrili da odnosi među tonovima imaju osnovu u odnosima među brojevima. Na primer: dvostruko kraća struna daje za oktavu viši ton, pa je oktavni odnos mogao da bude izražen numerički kao 2:1, odnos u kvinti kao 3:2, a u kvarti kao 4:3.

Pitagorejci su primetili da se ceo svet može izraziti u brojevima i na osnovu toga su i zasnovali svoju filozofiju. U odnosima među tonovima možemo zapaziti da su dati brojevi od 1 do 4. Ova prva četiri broja, u nizu prirodnih brojeva, u pitagorejskoj filozofiji imaju veoma veliki značaj. Sama filozofija pitagorejaca može se protumačiti kroz njihov simbol - tetraktis (tetraktys=četvorni broj). Tetraktis je za Pitagoru i njegove sledbenike bio ključ za razumevanje same prirode. Ta figura se sastoji iz deset tačaka, pravilno raspoređenih u formaciju jednakostraničnog trougla. Na vrhu trougla se nalazi jedna, ispod dve, zatim tri i na kraju četiri tačaka (slika na dnu). Te tačke redom predstavljaju: monadu, dijadu, trijadu, tetradu. Monada (monas, genitiv - monadas, što znači jedinica) je isto što i sama priroda. Priroda se, naime, sastoji iz brojeva, odnosno iz različitih kombinacija monada (jedinica). Brojevi (monade, jedinice) su ono što daje oblik, a samim tim i granicu bilo čega u prirodi. Monade daju materiju, svojstvo, stanje svega što postoji, one su ono najmudrije, ono što je uzrok, princip ili suština svih stvari. Posle monade sledi dijada koja predstavlja par suprotnosti (toplo-hladno, lepo-ružno itd.) u prirodi. Trijada je simbol braka, simbol spajanja monade i dijade. Daljim razvojem nastaje tetrada koja predstavlja brojni simbol četiri elemenata. Izvedeni zbir tačaka po redovima daje dekadu 1+2+3+4=10 (prema Pitagori broj savršenstva). Gledano na čisto matematički način monada predstavlja tačku, dijada (dve tačke) određuje pravu, trijada (tri tačke) određuje ravan, tetrada (četiri tačaka) određuje prostor (još jedno objašnjenje prirode).

Pitagora je stekao mnogobrojne poštovaoce, ne samo u svoje vreme (pitagorejci), već i kasnije. Ostavio je veliki uticaj na Platona, koji je bio veliki poštovalac matematike. Takođe se može uočiti velika sličnost kod Gotfrida Vilhelma Lajbnica koji je skoro 2000 godina kasnije svoju filozofiju zasnovao na monadama. Više o Pitagori na wikipediji.

 

Tetraktis je simbol Pitagorejaca.

Tetraktis - simbol pitagorejaca

 

Predhodni filozof - Heraklit

Sledeći filozof - Parmenid

 
Powered by blog.rs